Remijev ratatuj

Ratatouille je igra riječi, to je naziv francuskog paprikaša koji asocira na englesku riječ pacov. A  pacov koji me inspirisao se zove Remi i glavni je glumac Pixarovog animiranog filma Ratatouille. Igra tu ne mora da se završi, nastavite je tako što ćete organizovati jedan specijalni ratatuj dan svojim najbližima, u kome ćete svi spremati, sjeckati i na kraju  uživati u ovom  jelu i u istoimenom crtaću.

Ni moja  ratatuj avantura se ovdje ne završava,  sa ovim receptom  se prvi put upuštam  u  igru Ajme koliko nas je. Ovog mjeseca domaćica je Katarina u čiji blog veoma rado i često zavirim. Namjernica koju je ona odabrala je majčina dušica  (Thymus serpyllum).  Francuski kuvari imaju jednu  izreku koja najbolje opisuje kakav je ovo začin, a koja glasi: „Kada ste u nedoumici, upotrijebite majčinu dušicu!“ .

 

Majčina dušica se upotrebljava već hiljadama godina, ona se prvi put pominje  u sumerskim zapisima iz  3500. godine  p.n.e.. U Grčkoj su je palili na oltarima i u kućama kao zaštitu od zaraznih bolesti.  Egipćani su je upotrebljavali u procesu balzamovanja.  Hipokrat, Plinije i Sveta Hildegarda ( proročica i travarka) su imali visoko mišljenje o ljekovitim svojstvima majčine dušice.  U srednjem vijeku ova biljka je  bila prva na listi evropskih čarobnjaka, a koristila  se i kao protivotrov kod zmijskih ugriza.  Ipak, najljepšu ulogu dodijelio joj je Šekspir. U njegovom  dijelu “San ljetnje noći“  Titanija, kraljica vila i vilenjaka, spava na mirisnom ležaju od majčine dušice:

                                                     Znam jedno cvjetno, mirisno brdašce

                                                     Gdje raste orlov noktić, majčino srdašce,

                                                     Pod baldahinom bajnih divljih ruža -

                                                     E, tu se noću Titanija pruža

                                                     Da malo drijemne i odmori glavu

                                                     Uljuljkana pjesmom u svoju slavu; 

SASTOJCI ZA SOS:

2 kašike maslinovog ulja

1 crni luk

1 -2 češnja bijelog luka

1 mrkva

2 paradajza 
½ kašičice vegete

1 dcl bijelog suvog vina

1 kašičica peršuna

 ½ kašičice majčine dušice

1 prstohvat crnog bibera

        POVRĆE ZA RATATUJ:

 1 patlidžan

 1 tikvica

 1 žuta paprika

 1 paradajz

 1 prstohvat soli

Priprema sosa:
Mrkvu, crni i bijeli luk očistiti i sitno nasjeckati.
Paradajz potopiti u vrelu vodu, oguliti i krupno narezati. U šerpi ugrijati ulje i na njemu malo propržiti bijeli i crni luk. Kada luk postane staklast dodati mu mrkvu, paradajz, vegetu vino, peršun , majčinu dušicu i biber. Sos prodinstati 10 minuta i skinuti sa vatre. 

Priprema povrća:
Povrće za ratatuj oprati i isjeći na kolutove približno slične debljine.

 U posudu u kojoj će se ratatuj peći sipati sos.

 

 Preko sosa naizmjenično ređati kolutove povrća i malo ih posuti sa vegetom.

Prekriti folijom i peći u zagrijanoj rerni 60 minuta na 180ºC.

Pripremljeni ratatuj može se služiti  vruć i ohlađen.

Vruć ratatuj se služi kao prilog uz neko meso , a hladan kao predjelo ili lagana večera.

Pjesma koju volim:   

                   

Moj mali krambl

„Savršena pita počinje od savršene kore.“ Međutim, krambl je savršena pita, a nema koru!

Krambl je  jelo britanskog porijekla, a može se pripremiti  u slatkoj  ili slanoj verziji, zavisno  od sastojaka koji se koriste. Slatki  krambl obično sadrži pečeno  voće, koje je prekriveno mrvljivim  tijestom, a čiji su osnovni sastojci  puter, brašno i šećer.  Za ovaj izvanredni dezert  tradicionalno se koristi sledeće voće: jabuke, kupine, breskve, rabarbara, ogrozdi, i šljive. Mrvljivo tijesto može u sebi sadržati kisjelo mlijeko ili sirće. U njega se mogu dodati  bademi ili drugi orašasti plodovi, što mu daje  više nego neobičan ukus. Preko ovog tijesta  posipa se šećer (smeđi ili bijeli), prije ili poslije pečenja. Ukoliko se šećer doda prije pečenja, gornji sloj krambla biće  karamelisan i vrlo ukusan. U nekim receptima umjesto mrvljivog tijesta koristi se izlomljeni biskvit  ili pahulje od žitarice.

Ništa manje nije ukusna ni slana verzija krambla . Umjesto voća koristi se meso, povrće, sir ili jaja, a  u mrvljivom tijestu  šećer je zamijenjen sa sirom.

Slatki krambl može se poslužiti sa šlagom, pudingom ​​ili sladoledom. Slani se služi kao predjelo ili dio glavnog jela.

Ova jednostavna pita može se izvoditi u neograničenim kombinacijama, potrebno je samo pograti se s maštom i namjernicama koje su  na dohvat ruke. Ovo je moja zimska verzija sa zamrznutim voćem i malo drugačijim načinom mrvljenja tijesta.  Niskokaloričan, zavodljiv i neodoljiv, a u njemu crna čokolada, malina i višnja... takav   je moj mali krambl.

Mrvljivo tijesto:

200 gr brašna
1 vanilin šećer

1 kašika šećera
1  prašak za pecivo
75 gr putera

125 ml mlijeka

 Voćni fil:

150 gr smrznutih malina

150 gr smrznutih višanja

12 kockica crne čokolade 70%

šećer u prahu po potrebi

Priprema:

200 gr brašna, vanilin šećer, kašiku šećera i prašak za pecivo suvo pomiješati. Suvoj smjesi dodati 125 ml mlijeka i 75 gr  putera .  Zamijesiti tijesto i  ostaviti ga pola sata u frižideru.

U 6 keramičkih posudica ravnomjerno rasporediti voće i izlomljenu čokoladu (po dvije kocke u svaku posudicu).

Preko voća i čokolade narendati ohlađeno tijesto.

Ugrijati rernu na 180ºC i peći krambl 15 minuta , da tijesto dobije lijepu  zlatnožutu boju.

Ispečeni dezert posuti sa šećerom u prahu.

Moj mali krambl se služi topao. Ukoliko se ohladi može se podgrijati u rerni ili mikrotalasnoj.

Pjesma koju volim: